Zakoni i uredbe
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se putne isprave za putovanje crnogorskih državljana u drugu državu, postupak izdavanja i prestanak važenja putnih isprava, kao i druga pitanja od značaja za korišćenje putnih isprava.
Pojam putne isprave
Član 2
Putna isprava je javna isprava koja crnogorskom državljaninu služi za prelazak državne granice radi putovanja u drugu državu i boravka u drugoj državi i za povratak u Crnu Goru.
Za vrijeme boravka u drugoj državi, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o crnogorskom državljanstvu.
Crnogorski državljanin ima pravo da sa važećom putnom ispravom napusti Crnu Goru i vrati se u nju, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Organ uprave nadležan za poslove nadzora državne granice obavezan je da dozvoli ulazak u Crnu Goru crnogorskom državljaninu koji nema važeću putnu ispravu, ako su utvrđeni njegov identitet i crnogorsko državljanstvo.
Obaveze vlasnika putne isprave
Član 3
Vlasnik putne isprave obavezan je da brižljivo čuva putnu ispravu od krađe i oštećenja, a naročito da je ne izlaže velikoj vlažnosti, visokoj temperaturi ili drugim uslovima u kojima može doći do oštećenja elektronike sadržane u putnoj ispravi.
Digitalni sertifikati
Član 4
Organ državne uprave nadležan za poslove putnih isprava (u daljem tekstu: Ministarstvo) nadležan je da izdaje digitalne sertifikate koji se koriste za digitalno potpisivanje putnih isprava i da njima upravlja.
II VRSTE PUTNIH ISPRAVA I VIZE
Vrste putnih isprava
Član 5
Putne isprave, u smislu ovog zakona su: pasoš, diplomatski pasoš, službeni pasoš i putni list, kao i putne isprave koje se izdaju na osnovu međunarodnih ugovora.
Putnom ispravom, u smislu ovog zakona, smatra se i pomorska knjižica člana posade pomorskog broda, ako je u nju unijeta viza.
Broj putnih isprava iste vrste
Član 6
Crnogorski državljanin može imati samo jednu putnu ispravu iste vrste.
Pasoš
Član 7
Pasoš je elektronska javna isprava za ličnu identifikaciju koja se izdaje crnogorskom državljaninu radi putovanja u drugu državu, boravka u drugoj državi, kao i za povratak u Crnu Goru.
Diplomatski i službeni pasoš
Član 8
Diplomatski i službeni pasoš su elektronske putne isprave koje se izdaju državnim funkcionerima, državnim službenicima i namještenicima i drugim licima, radi efikasnijeg obavljanja državnih poslova i obezbeđenja njihove zaštite u drugoj državi u izvršenju službenih zadataka, u skladu sa međunarodnim ugovorom.
Diplomatski pasoš se izdaje najvišim državnim funkcionerima, licima koja imaju diplomatski ili konzularni status, diplomatskim kuririma, članovima državnih delegacija i drugim licima kada je to u interesu Crne Gore.
Službeni pasoš izdaje se diplomatskim ili konzularnim predstavnicima Crne Gore koji nemaju diplomatski pasoš, državnim službenicima i namještenicima kada putuju u drugu državu radi obavljanja službenih posla i drugim licima, kada je to u interesu Crne Gore.
Diplomatski i službeni pasoš može se izdati i članovima uže porodice crnogorskog državljanina kojem je izdat takav pasoš, koji sa njim živi u zajedničkom domaćinstvu i sa njim putuje u drugu državu ili boravi u drugoj državi.
Lica iz st. 2, 3 i 4 ovog člana, odredjuju se propisom Vlade Crne Gore ( u daljem tekstu: Vlada).
Putni list
Član 9
Putni list je putna isprava koja se izdaje crnogorskom državljaninu koji je u drugoj državi ostao bez putne isprave, radi povratka u Crnu Goru.
Pomorska knjižica
Član 10
Pomorska knjižica, ako je u nju unijeta viza, služi ukrcanom članu posade kao putna isprava za putovanje u drugu državu ili za putovanje u drugu državu radi ukrcavanja na brod ili za povratak u Crnu Goru po iskrcavanju sa broda.
Pomorska knjižica se izdaje u skladu sa posebnim propisima.
Viza
Član 11
Viza je odobrenje za putovanje u drugu državu koja se, u slučajevima utvrđenim ovim zakonom, unosi u putnu ispravu.
Viza se izdaje za jedno ili više putovanja u države koje su u vizi označene.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na izradu obrazaca, rokove važenja, nadležnost za izdavanje putnih isprava, postupak izdavanja, odbijanje zahtjeva ili oduzimanje putne isprave i druga pitanja, primjenjuju se i na vize, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Zabrane u vezi putne isprave
Član 12
Putnu ispravu može da koristi samo crnogorski državljanin na čije lično ime je izdata.
Zabranjeno je:
1) davanje na upotrebu putne isprave ili upotreba tuđe putne isprave kao svoje, ili
2) davanje putne isprave kao zaloge za neizmirenje obaveze.
III OBRAZAC I SADRŽAJ PUTNE ISPRAVE
Obrazac putne isprave
Član 13
Putne isprave izdaju se na propisanim obrascima, u skladu sa ovim zakonom.
Obrasci putnih isprava sadrže: Grb Crne Gore, naziv "Crna Gora", naziv putne isprave, oznaku za vrstu putne isprave, oznaku za elektronsku putnu ispravu, kod države, zaštitne elemente, čip i rubrike za unos ličnih i drugih podataka.
Obrazac pasoša, diplomatskog i službenog pasoša i putnog lista, kao i vize, propisuje Vlada.
Podaci u putnim ispravama
Član 14
Lični i drugi podaci iz člana 13 stav 2 ovog zakona, u pasošu i putnom listu su: prezime, ime, dan, mjesec i godina rođenja, opština rođenja, pol, državljanstvo, jedinstveni matični broj, fotografija, potpis, datum izdavanja, datum važenja, broj putne isprave i naziv organa koji je izdao pasoš, odnosno putni list.
Lični i drugi podaci iz člana 13 stav 2 ovog zakona, u diplomatskom odnosno službenom pasošu su: prezime, ime, dan, mjesec i godina rođenja, opština rođenja, pol, državljanstvo, jedinstveni matični broj, funkcija, fotografija, potpis, datum izdavanja, datum važenja, broj putne isprave i naziv organa koji je izdao diplomatski odnosno službeni pasoš.
U putne isprave iz st. 1 i 2 ovog člana, unosi se i podatak o mjestu i državi rođenja, ako je crnogorski državljanin rođen u drugoj državi.
U pasoš, diplomatski i službeni pasoš unosi se mašinski čitljiv zapis.
Podatke koje sadrži mašinski čitljiv zapis utvrđuje Ministarstvo u skladu sa preporukama ICAO Doc 9303.
Upotreba jezika i pisma
Član 15
Obrasci putnih isprava štampaju se na crnogorskom jeziku, latiničnim pismom, kao i na engleskom i francuskom jeziku, a popunjavaju na crnogorskom jeziku, latiničnim pismom.
Za pripadnika manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice (u daljem tekstu: manjina) prezime i ime u obrascu putne isprave unosi se i na jeziku i pismu manjine kojoj pripada, u skladu sa posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom.
Izrada obrazaca putnih isprava
Član 16
Obrasce putnih isprava i viza iz člana 13 stav 3 ovog zakona, izrađuje Ministarstvo.
Izradu obrazaca putnih isprava i viza Ministarstvo može povjeriti pravnom licu, u skladu sa propisima kojima se uređuju javne nabavke.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, ugovorom se uređuje pravo Ministarstva da pregleda i kontroliše dokumenta koja se odnose na postupak izrade, skladištenja i isporuke obrazaca putnih isprava i viza.
IV IZDAVANJE PUTNIH ISPRAVA
Rok važenja pasoša
Član 17
Pasoš se izdaje sa rokom važenja od deset godina.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, licu do navršene četvrte godine života, pasoš se izdaje sa rokom važenja od dvije godine.
Rok važenja diplomatskog i službenog pasoša
Član 18
Diplomatski i službeni pasoš se izdaju sa rokom važenja od pet godina.
Pravo na diplomatski i službeni pasoš prestaje i prije isteka roka iz stava 1 ovog člana, u slučaju prestanka funkcije, drugog svojstva ili razloga za izdavanje diplomatskog ili službenog pasoša iz člana 8 ovog zakona.
Rok važenja putnog lista
Član 19
Putni list se izdaje sa rokom važenja koji je potreban za povratak u Crnu Goru, a najduže do 60 dana.
Rok važenja vize
Član 20
Viza u diplomatskom i službenom pasošu izdaje se sa rokom važenja od 30 dana do četiri godine.
Viza na pomorsku knjižicu se izdaje sa rokom važenja od pet godina.
Viza na putnu ispravu izdatu na osnovu međunarodnog ugovora izdaje se sa rokom važenja te putne isprave, ali ne dužem od pet godina.
Broj putovanja
Član 21
Pasoš, diplomatski pasoš i službeni pasoš važe za neograničeni broj putovanja u druge države.
Viza se izdaje za putovanje u određenu državu, više država ili za sve države.
Izdavanje pasoša, diplomatskog i
službenog pasoša i putnog lista
Član 22
Pasoš izdaje Ministarstvo.
Diplomatski i službeni pasoš izdaje organ državne uprave nadležan za diplomatske i konzularne poslove.
Putni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Crne Gore na čijem je području crnogorski državljanin ostao bez putne isprave, odnosno na čijem području boravi.
Način izdavanja pasoša bliže uređuje Ministarstvo.
Način izdavanja diplomatskog i službenog pasoša, kao i putnog lista, bliže uređuje organ iz stava 2 ovog člana.
Izdavanje vize na pomorsku knjižicu i putnu ispravu
osoblju u međunarodnom saobraćaju
Član 23
Vizu na pomorsku knjižicu i vizu na putnu ispravu službenog osoblja u međunarodnom saobraćaju koja se izdaje na osnovu međunarodnog ugovora, izdaje Ministarstvo.
U hitnim slučajevima vize iz stava 1 ovog člana, može izdati i organ uprave nadležan za kontrolu prelaska državne granice.
Način izdavanja viza iz stava 1 ovog člana, bliže uređuje Ministarstvo.
Zahtjev za izdavanje putne isprave
Član 24
Pasoš i putni list izdaju se na zahtjev crnogorskog državljanina.
Diplomatski i službeni pasoš izdaje se na zahtjev državnog organa u kojem državni funkcioner obavlja funkciju, odnosno u kojem je državni službenik ili namještenik zaposlen ili za čije potrebe se drugom licu izdaje diplomatski ili službeni pasoš.
Nadležnost za prijem zahtjeva
Član 25
Zahtjev za izdavanje pasoša podnosi se:
1) Ministarstvu, prema prebivalištu crnogorskog državljanina ili
2) diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore na čijem području crnogorski državljanin boravi neprekidno duže od tri mjeseca.
Zahtjev za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša podnosi se organu iz člana 22 stav 2 ovog zakona.
Zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi se diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore iz člana 22 stav 3 ovog zakona.
Način podnošenje zahtjeva
Član 26
Zahtjev za izdavanje pasoša i putnog lista crnogorski državljanin podnosi lično.
Starom, bolesnom i licu sa hendikepom omogućava se podnošenje zahtjeva van službenih prostorija Ministarstva ili na drugi način kojim mu se olakšava podnošenje zahtjeva, u skladu sa ovim zakonom.
Za lice mlađe od 18 godina života ili drugo poslovno nesposobno lice, zahtjev podnosi jedan od roditelja, uz pisanu saglasnost drugog roditelja odnosno zakonski zastupnik određen u skladu sa zakonom.
Zahtjev za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša podnosi organ iz člana 24 stav 2 ovog zakona.
U slučaju iz stava 3 ovog člana, prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je prisustvo lica kojem se izdaje putna isprava.
Odobrenje roditelja ili zakonskog zastupnika
Član 27
Lice iz člana 26 stav 3 ovog zakona, može putovati u drugu državu ako ima odobrenje jednog roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika određenog u skladu sa zakonom.
Ako je lice iz stava 1 ovog člana, smješteno u zavod ili posebnu ustanovu, a njegov zakonski zastupnik je nedostupan, odobrenje iz stava 1 ovog člana, može izdati organ starateljstva, rukovodeći se pravima i interesima tog lica.
Odobrenje iz stava 1 ovog člana, važi jednu godinu od dana njegovog izdavanja.
Obrazac odobrenja iz stava 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo.
Saglasnost drugog roditelja
Član 28
Kada roditeljsko pravo vrši jedan od roditelja, zahtjev za izdavanje putne isprave iz člana 26 stav 3 ovog zakona, odnosno odobrenja iz člana 27 stav 1 ovog zakona, za putovanje u drugu državu, za lice mlađe od 18 godina podnosi roditelj kojem je lice povjereno na čuvanje ili vaspitanje, uz pisanu saglasnost drugog roditelja.
Ako se drugi roditelj lica iz stava 1 ovog člana, protivi izdavanju putne isprave odnosno putovanju u drugu državu, Ministarstvo postupa na način utvrđen propisima o vršenju roditeljskog prava.
Sadržina zahtjeva za izdavanje pasoša i putnog lista
Član 29
Zahtjev za izdavanje pasoša i putnog lista podnosi se na obrascu koji sadrži sljedeće podatke: prezime, ime, rođeno prezime, ime roditelja, pol, dan, mjesec i godinu rođenja, mjesto, opštinu i državu rođenja, državljanstvo, jedinstveni matični broj, jedinstvene matične brojeve roditelja, ukoliko su određeni, prebivalište i adresu stana, broj lične karte, broj ranije izdatog pasoša, datum izdavanja i naziv organa koji je izdao pasoš odnosno putni list, prezime i ime zakonskog zastupnika, datum podnošenja zahtjeva i potpis podnosioca zahtjeva.
Podnosilac zahtjeva iz člana 24 stav 1 ovog zakona, mora navesti tačne i istinite podatke u zahtjevu.
Obrazac zahtjeva za izdavanje pasoša i putnog lista propisuje i izrađuje Ministarstvo.
Sadržina zahtjeva za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša
Član 30
Zahtjev za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša podnosi se na obrascu koji sadrži sljedeće podatke o licu za koje se zahtjev podnosi: prezime, ime, rođeno prezime, dan, mjesec i godinu rođenja, mjesto, opštinu i državu rođenja, jedinstveni matični broj, prebivalište i adresu stana, funkciju odnosno zvanje, cilj putovanja u državu u koju putuje, kada i na koje vrijeme, po čijem nalogu odnosno pozivu, broj ranije izdatog diplomatskog ili službenog pasoša i datum izdavanja; prezime, ime, dan mjesec i godinu rođenja, mjesto, opštinu i državu rođenja i jedinstveni matični broj člana uže porodice koji putuje sa njim; datum podnošenja zahtjeva, potpis ovlašćenog lica i otisak pečata organa iz člana 24 stav 2 ovog zakona.
Podnosilac zahtjeva iz člana 24 stav 2 ovog zakona mora navesti tačne i istinite podatke u zahtjevu.
Obrazac zahtjeva za izdavanje diplomatskog i službenog pasoša propisuje organ iz člana 22 stav 2 ovog zakona, a izrađuje Ministarstvo.
Utvrđivanje identiteta
Član 31
Uz zahtjev za izdavanje putne isprave prilaže se na uvid lična karta, putna isprava ili druga javna isprava sa fotografijom izdata od nadležnog organa Crne Gore ili diplomatskog ili konzularnog predstavništva Crne Gore, kao i organa druge države.
Prilozi uz zahtjev za izdavanje putne isprave
Član 32
Uz zahtjev za izdavanje putne isprave prilaže se dokaz o crnogorskom državljanstvu i izvod iz matične knjige odnosno matičnog registra rođenih, kao i druge javne isprave kojima se dokazuju podaci iz zahtjeva.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, crnogorski državljanin kome je lična karta izdata u skladu sa Zakonom o ličnoj karti (»Službeni list CG«, broj 12/07) uz zahtjev za izdavanje putne isprave, osim putnog lista, ne prilaže dokaz o crnogorskom državljanstvu i izvod iz matične knjige odnosno matičnog registra rodjenih.
Ako crnogorski državljanin koji je podnio zahtjev za izdavanje putne isprave posjeduje putnu ispravu kojoj je istekao rok važenja, uz zahtjev za izdavanje putne isprave prilaže i tu putnu ispravu, radi poništenja.
Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave od lica kome se izdaje putna isprava se uzima fotografija, otisak dva prsta i svojeručni potpis u digitalnoj formi. Otisak dva prsta ne uzima se od lica mlađeg od šest godina.
Izuzetno, uz zahtjev za izdavanje putnog lista prilažu se dvije fotografije propisane veličine na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica kojem se izdaje putni list.
U slučaju iz st. 4 i 5 ovog člana, lice koje prema nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili običajima nosi kapu ili maramu kao sastavni dio nošnje, odnosno odjeće može biti fotografisano sa kapom ili maramom.
Prilikom uzimanja fotografije odnosno fotografisanja, kapom ili maramom ne smije biti pokriven dio lica koji omogućava identifikaciju.
Bliži način i uslove uzimanja podataka iz st. 4, 5, 6 i 7 ovog člana, propisuje Ministarstvo u skladu sa preporukama ICAO Doc 9303.
Potvrda o podnijetom zahtjevu
Član 33
O podnijetom zahtjevu za izdavanje putne isprave, podnosiocu zahtjeva se izdaje potvrda.
Obrazac potvrde iz stava 1 ovog člana, propisuje Ministarstvo.
Izdavanje putne isprave prije isteka roka
važenja putne isprave
Član 34
Licu koje posjeduje putnu ispravu čiji rok važenja nije istekao izdaće se, na njegov zahtjev, nova putna isprava ako:
1) su stranice putne isprave popunjene;
2) druga država odbije da izda vizu ili reguliše boravak iz razloga što je do isteka roka važenja putne isprave ostalo manje od šest mjeseci, ili
3) nastupi neki od drugih slučajeva propisanih ovim zakonom.
Uz zahtjev za izdavanje nove putne isprave, crnogorski državljanin je dužan da priloži i putnu ispravu koju treba zamijeniti, radi poništenja.
Korišćenje podataka iz drugih evidencija
Član 35
Organi nadležni za izdavanje putnih isprava mogu da koriste podatke iz drugih propisanih evidencija, radi neophodne provjere u postupku izdavanja putne isprave.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo i organ iz člana 22 stav 2 ovog zakona, obavezni su da obezbijede zaštitu ličnih podataka u skladu sa zakonom.
Rok za rješavanje o zahtjevu za izdavanje pasoša
Član 36
Ministarstvo je obavezno da izda pasoš, odnosno odluči po zahtjevu što prije, a najkasnije u roku od:
1) 15 dana, ako je zahtjev podnesen Ministarstvu, i
2) 30 dana, ako je zahtjev podnesen diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, u hitnim slučajevima (potreba za liječenjem u drugoj državi, smrt ili bolest člana porodice, neodložni službeni put), Ministarstvo je dužno da po zahtjevu za izdavanje pasoša odluči u roku do 72 časa od časa podnošenja zahtjeva ako su uz zahtjev priloženi dokazi koji potvrđuju razloge hitnosti.
Rok za izdavanje diplomatskog i
službenog pasoša i putnog lista
Član 37
Organ iz člana 22 stav 2 ovog zakona, obavezan je da izda diplomatski ili službeni pasoš, odnosno odluči po zahtjevu što prije, a najkasnije u roku do 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Diplomatsko i konzularno predstavništvo obavezno je da izda putni list, odnosno da odluči po zahtjevu što prije, a najkasnije u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave
Član 38
Organ kojem je podnijet zahtjev za izdavanje putne isprave, odbiće zahtjev ako je:
1) protiv crnogorskog državljanina donijeto rješenje o sprovođenju istrage ili je podignuta optužnica – na zahtjev suda odnosno državnog tužioca;
2) crnogorski državljanin pravosnažnom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, dok kaznu ne izdrži;
3) crnogorskom državljaninu, odlukom međunarodne organizacije koju je priznala, odnosno pristupila Crna Gora, ograničeno kretanje.
Organ iz stava 1 tačka 1 ovog člana, obavezan je da u roku od 24 časa obavijesti Ministarstvo o nastanku odnosno prestanku razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave.
Organ nadležan za vodjenje kaznene evidencije, obavezan je da u roku od 24 časa, obavijesti Ministarstvo, o nastanku odnosno prestanku razloga iz stava 1 tačka 2 ovog člana.
Organ kojem je podnijet zahtjev za izdavanje putne isprave, na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, ako je to neophodno radi sprječavanja zarazne bolesti, odbiće zahtjev za izdavanje putne isprave.
Oduzimanje putne isprave
Član 39
Organ koji je izdao putnu ispravu oduzeće je ako:
1) je putna isprava izdata na osnovu netačnih podataka ili
2) se naknadno utvrdi da su postojali razlozi za odbijanje zahtjeva iz člana 38 st. 1 i 4 ovog zakona, a organ nadležan za izdavanje putnih isprava je za njih saznao kasnije ili su ti razlozi nastali poslije izdavanja putne isprave.
Izdavanje pasoša sa kraćim rokom važenja
Član 40
Na molbu crnogorskog državljanina kome je odbijen zahtjev za izdavanje pasoša, odnosno kome je pasoš oduzet, Ministarstvo može u naročito opravdanim slučajevima (smrt člana porodice, liječenje u drugoj državi, neodložni službeni poslovi), izdati pasoš sa ograničenim rokom važenja, ali ne kraćim od šest mjeseci.
U slučajevima iz stava 1 ovog člana, Ministarstvo je obavezno da prije izdavanja pasoša pribavi saglasnost organa koji je zahtijevao zabranu izdavanja pasoša.
Preuzimanje putnih isprava
Član 41
Crnogorski državljanin je obavezan da lično preuzme elektronsku putnu ispravu, uz biometrijsku provjeru identiteta.
Pravo na žalbu
Član 42
Protiv odluka iz čl. 36, 38 i 40 ovog zakona, može se izjaviti žalba.
O žalbi iz stava 1 ovog člana, odlučuje Ministarstvo.
Troškovi izdavanja putne isprave i vize
Član 43
Za izdatu putnu ispravu i vizu plaća se naknada.
U naknadu se uračunavaju i troškovi dostavljanja, ako se dostavljanje putne isprave vrši preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva.
Visinu naknade iz stava 1 ovog člana, utvrđuje Vlada.
V PRESTANAK VAŽENJA PUTNE ISPRAVE
Član 44
Putna isprava prestaje da važi istekom roka važenja.
Putna isprava prestaje da važi prije isteka roka važenja:
1) prestankom crnogorskog državljanstva;
2) smrću;
3) ako se promijeni neki od podataka unijetih u putnu ispravu;
4) ako su podaci u putnoj ispravi nečitki ili je oštećena u cjelini;
5) ako imalac putne isprave u bitnom promijeni lik, ili
6) ako je oglašena nevažećom.
Predaja putne isprave radi poništenja
Član 45
Imalac putne isprave je obavezan da organu koji je izdao putnu ispravu, preda putnu ispravu, radi poništenja:
1) danom prestanka crnogorskog državljanstva u slučaju iz člana 44 stav 2 tačka 1 ovog zakona,
2) u roku od osam dana, od dana konačnosti odnosno pravosnažnosti akta o promjeni podataka u slučaju iz člana 44 stav 2 tačka 3 ovog zakona.
Diplomatsko ili konzularno predstavništvo Crne Gore će putnu ispravu koja je predata radi poništenja dostaviti organu koji je izdao putnu ispravu, a može je, nakon poništenja, vratiti njenom imaocu, na njegov zahtjev.
Poništenje putne isprave
Član 46
Organ koji je izdao putnu ispravu donosi, po službenoj dužnosti, na zahtjev crnogorskog državljanina ili na inicijativu državnog organa, organa lokalne samouprave ili drugog pravnog lica, rješenje o poništenju putne isprave, ako su ispunjeni uslovi iz člana 18 stav 2 i člana 44 stav 2 tač. 4 i 5 ovog zakona.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, imalac putne isprave je obavezan da preda putnu ispravu radi poništenja, u roku od osam dana od dana konačnosti odnosno pravosnažnosti rješenja iz stava 1 ovog člana.
Nestanak putne isprave
Član 47
Putna isprava se oglašava nevažećom u slučaju njenog nestanka.
Imalac putne isprave je obavezan da o nestanku putne isprave podnese prijavu, bez odlaganja, a najkasnije u roku do osam dana:
1) organu koji je izdao putnu ispravu, ako je putna isprava nestala u Crnoj Gori,
2) diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Crne Gore, ako je putna isprava nestala u drugoj državi.
Podnošenje prijave o nestanku putne isprave vrši se na način propisan članom 26 ovog zakona.
Prijava iz stava 2 ovog člana, predaje se na obrascu koji propisuje Ministarstvo.
Podnosilac prijave mora u prijavi navesti tačne podatke.
Oglašavanje nestale putne isprave nevažećom
Član 48
U slučaju iz člana 47 ovog zakona, organ koji je izdao putnu ispravu koja je nestala, donosi rješenje o oglašavanju putne isprave nevažećom.
Broj putne isprave koja je oglašena nevažećom, objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".
Troškove objavljivanja iz stava 2 ovog člana, snosi podnosilac prijave.
VI EVIDENCIJE, KORIŠC'ENJE I BEZBJEDNOST PODATAKA
Vrste i sadržina evidencija i nadležnost za vođenje
Član 49
Ministarstvo vodi evidenciju o: podnijetim zahtjevima za izdavanje pasoša i viza, podacima iz zahtjeva, dokumentaciji koja je priložena uz zahtjev; izdatim pasošima i vizama, podacima unijetim u pasoš i vizu i otisku dva prsta; prestanku važenja pasoša i vize, razlozima i datumu prestanka važenja; pasošima i vizama koje su oglašene nevažećim; prestanku razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje pasoša i vize, trajanju razloga i organima koji su podnijeli zahtjeve, kao i o izrađenim obrascima pasoša i viza za pasoše.
Diplomatsko i konzularno predstavništvo Crne Gore vodi evidenciju o podnijetim zahtjevima za izdavanje pasoša, podacima iz zahtjeva, dokumentaciji koja je priložena uz zahtjev; izdatim pasošima; podnijetim zahtjevima za izdavanje putnog lista, podacima iz zahtjeva, dokumentaciji koja je priložena uz zahtjev, podacima unijetim u putni list, izdatim putnim listovima, kao i podatke o prijavama o nestanku putnih isprava.
Organ iz člana 22 stav 2 ovog zakona, vodi evidenciju o: podnijetim zahtjevima za izdavanje diplomatskih i službenih pasoša i viza na te pasoše, podacima iz zahtjeva, dokumentaciji koja je priložena uz zahtjev, izdatim diplomatskim i službenim pasošima i podacima unijetim u diplomatski i službeni pasoš i vizu i otisku dva prsta; prestanku važenja pasoša i vize, razlozima i datumu prestanka važenja; diplomatskim i službenim pasošima i vizama koje su oglašene nevažećim; odbijenim zahtjevima za izdavanje diplomatskih i službenih pasoša ili viza, kao i izrađenim obrascima diplomatskog ili službenog pasoša i vize za te pasoše.
Evidencije putnih isprava iz st. 1 do 3 ovog člana, su elektronski vođena baza podataka.
Sastavni dio evidencija putnih isprava su i podaci i dokumenta o putnim ispravama i vizama koje su izdate prije početka primjene ovog zakona.
Registar
Član 50
Evidencije putnih isprava iz člana 49 ovog zakona, objedinjuju se u registar putnih isprava (u daljem tekstu: registar).
Registar vodi Ministarstvo.
Bliži sadržaj i način vođenja evidencija putnih isprava i registra propisuje Ministarstvo.
Tačnost podataka i zaštita podatka o ličnosti
Član 51
Evidencije putnih isprava iz člana 49 ovog zakona, moraju biti tačne i ažurirane po službenoj dužnosti.
Organi iz čl. 49 i 50 ovog zakona, obezbjeđuju zaštitu ličnih podataka o kojima vode evidenciju i koje koriste od slučajnog gubitka ili neovlašćenog pristupa, izmjene, davanja ili objavljivanja.
Lični podaci čuvaju se deset godina nakon isteka roka važenja putne isprave.
Korišćenje podataka
Član 52
Ministarstvo, organ iz člana 22 stav 2 ovog zakona i diplomatsko ili konzularno predstavništvo Crne Gore može podatke iz evidencija putnih isprava koristiti za izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti.
Organ uprave nadležan za poslove policije može lične podatke iz evidencije putnih isprava, osim otisaka prstiju i potpisa, koristiti u izvršavanju zakonom utvrđenih poslova.
Organi iz stava 1 ovog člana, mogu dostavljati podatke iz evidencija koje vode drugim državnim organima, osim otiska prstiju i potpisa, u skladu sa zakonom, ukoliko:
1) je državni organ koji traži podatke, zakonom ili drugim propisom ovlašćen da vrši obradu ili koristi te podatke,
2) državni organ koji traži podatke bez njihovog korišćenja ne bi mogao da vrši poslove iz svoje nadležnosti, i
3) te podatke nije moguće pribaviti na drugi način ili ako bi njihovo pribavljanje zahtijevalo nesrazmjerno visoke troškove.
Organi iz st. 2 i 3 ovog člana, obavezni su da obezbijede zaštitu podataka iz evidencija putnih isprava koje koriste od slučajnog ili neovlašćenog pristupa, korišćenja, obrade i dostavljanja, u skladu sa zakonom.
Podaci iz evidencije putnih isprava mogu se koristiti za statističke, naučne, istraživačke i druge namjene, bez oznake identiteta crnogorskog državljanina na koga se podaci odnose, u skladu sa zakonom.
Dostavljanje podataka organima drugih država
Član 53
Podaci iz evidencije putnih isprava mogu se dostavljati organima drugih država, pod uslovom reciprociteta i ako:
1) se podaci dostavljaju preko organa druge države za diplomatske ili konzularne poslove,
2) se primalac podataka obavezao da će podatke koristiti za utvrđenu namjenu – regulisanje ličnih stanja, sprječavanje i suzbijanje kriminala i ostvarivanje interesa građanina na koga se podaci odnose i
3) država u koju se podaci iznose primjenjuje minimum mjera zaštite ličnih podataka u skladu sa međunarodnim ugovorima i kad se te mjere zaštite odnose i na strance.
Obaveza obavještavanja crnogorskog državljanina
Član 54
Crnogorski državljanin ima pravo da traži obavještenje koji se podaci o njemu prikupljaju, obrađuju, čuvaju i koriste, ko ih obrađuje i u koje svrhe i po kom osnovu, kao i o korisnicima ličnih podataka i osnovu korišćenja, kao i pravo da traži izmjenu, dopunu, brisanje i obustavu korišćenja podataka koji se na njega odnose, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka.
Zabrana saopštavanja podataka
Član 55
Zaposleni u organima iz člana 52 st. 1, 2 i 3 ovog zakona, kao i lica koja koriste podatke iz evidencije putnih isprava, ne smiju saopštavati lične podatke o crnogorskim državljanima koje su saznali u vršenju svojih poslova.
Obaveza iz stava 1 ovog člana, traje i nakon prestanka radnog odnosa.
Lica iz stava 1 ovog člana, mogu biti oslobođena obaveze čuvanja ličnih podataka, u skladu sa zakonom.
VII NADZOR
Član 56
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na izdavanje pasoša vrši Ministarstvo, a dijelu izdavanja diplomatskih i službenih pasoša i putnih listova organ državne uprave nadležan za diplomatske i konzularne poslove.
VIII KAZNENE ODREDBE
Član 57
Novčanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice koje primi putnu ispravu kao zalog za neizmirene obaveze (član 12 stav 2 tačka 2).
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, novčanom kaznom od jednostrukog do četvorostrukog iznosa najniže cijene rada kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu.
Član 58
Novčanom kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori, kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) pribavi dvije važeće putne isprave iste vrste (član 6),
2) da na upotrebu svoju putnu ispravu drugom licu ili upotrijebi tudju putnu ispravu kao svoju, (član 12 stav 2 tačka1),
Član 59
Novčanom kaznom od dvostrukog do osmostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) koristiti putnu ispravu ukoliko se promijenjeni podaci iz člana 14 ovog zakona,
2) davanjem neistinitih podataka izdejstvuje izdavanje putne isprave ( član 29 stav 2 i član 30 stav 2),
3) u propisanom roku ne prijavi nestanak putne isprave ( član 47 st. 2 i 3),
4) u prijavi o nestanku putne isprave prijavi netačne podatke ( član 47 stav 5).
IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Važenje putnih isprava izdatih po ranijim propisima
Član 60
Putne isprave izdate prije dana početka primjene ovog zakona, važe do isteka roka važenja navedenog u ispravi, a najduže do 31. decembra 2009.godine.
Upis djeteta u pasoš roditelja ili staratelja izršen do dana početka primjene ovog zakona, poništiće se po službenoj dužnosti kada se djetetu izda sopstveni pasoš, a najkasnije u roku od jedne godine od dana početka primjene ovog zakona.
Postupanje sa neriješenim zahtjevima
Član 61
Postupci za rješavanje zahtjeva za izdavanje putnih isprava i viza započeti prije dana početka primjene ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.
Donošenje podzakonskih akata
Član 62
Propisi za sprovodjenje iz ovog zakona, donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do početka primjene propisa iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se važeći podzakonski akti ukoliko nijesu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Prestanak važenja zakona
Član 63
Danom početka primjene ovog zakona prestaje da se primjenjuje Zakon o putnim ispravama jugoslovenskih državljana ( "Službeni list SRJ", br. 33/96, 49/96, 12/98, 16/99, 35/99, 44/99, 15/00, 77/01, 23/02, 68/02 i 5/03).
Stupanje na snagu zakona i početak primjene
Član 64
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore" a primjenjivaće se nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
O B R A Z L O Ž E NJE
I Ustavni osnov za donošenje zakona
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 16 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, uređuju druga pitanja od interesa za državu.
II Razlozi za donošenje zakona
Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Crne Gore, u članu 7 stav 1 tačka 2, predviđeno je da će se, nakon stupanja na snagu tog zakona, donijeti Zakon o putnim ispravama crnogorskih državljana. Potrebno je urediti putne isprave za putovanje crnogrskih državljana u drugu državu, odrediti vrste putnih isprava, postupak i način njihovog izdavanja, kao i druga pitanja od značaja za korišćenje putnih isprava.
Pored ustavnih razloga, donošenje Zakona o putnim ispravama je jedan od uslova koje Crna Gora treba da ispuni radi daljeg uključivanja u evropske integracije. Sa tog razloga, u rješenjima ovog zakona ispoštovani su relevantni evropski i svjetski standardi, posebno u odnosu na sigurnosna obilježja i biometrijske indentifikatore.
Ciljevi koji se žele postići ovim zakonom su:
1) uskladjivanje oblasti putnih isprava sa odgovarajućim ustavnim određenjima koje se odnose na ostvarivanje sloboda i prava građana,
2) centralizacija izdavanja putnih isprava, posebno pasoša, modernizacija tehologije rada i racionalnija upotreba ljudskih, tehničkih i drugih resursa,
3) uvođenje sigurnosnih standarda u putne isprave, olakšani prelazak državne granice i olakšano kretanje građana,
4) praćenje tehnološkog i drugog razvoja u oblasti kontrole putnih isprava, lakša kontora izdatih putnih isprava i smanjenje mogućnosti zloupotrebe i falsifikovnja putne isprave.
Načela koja sadrži ovaj zakon obezbjedjuju da, pod uslovima propisanim zakonima, pravo na putnu ispravu imaju svi državljani Crne Gore.
III Usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama
Predlog zakona usaglašen je sa Uredbom (EZ) broj 2252/2004 Savjeta od 13. decembra 2004.godine o normama za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u pasošima i putnim ispravama izdatim u državama članicama, Direktivom o zaštiti pojedinaca u vezi sa obrađivanjem ličnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka i Konvencijom o zaštiti lica u pogledu automatske obrade podataka.
Predlog zakona usaglašen je sa specifikcijama iz Dokumenta 9303 – knjiga 1 Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), kao i Odlukom broj 7/03 Ministarskog savjeta OSCE-a o bezbjednosti putnih dokumenata.
IV Objašnjenje osnovnih pravnih instituta
Predlog zakona o putnim ispravama (u daljem tekstu: Predlog zakona) koncepcijski i sadržajno, sistematizovan je u devet pogavlja i to: osnovne odredbe, vrste putnih isprava, obrazac i sadržaj putne isprave, izdavanje putnih isprava, prestanak važenja putne isprave, evidencije, korišćenje i bezbjednost podataka, nadzor i finansiranje, kaznene odredbe i prelazne i završne odredbe.
U Poglavlju I - Osnovne odredbe (čl. 1-4 Predloga zakona), definiše se, prije svega, pojam putne isprave i svrha njenog izdavanje, i obaveze vlasnika u vezi putne isprave.
Predlog zakona o putnim ispravama uređuje pitanja tehničkog karaktera, iako je sam zakon vrlo značajan jer se radi o pitanjima i pravima koja proističu iz crnogorskog državljanstva.
Putna isprava se definiše kao javna isprava koja crnogorskom državljaninu služi za prelazak državne granice radi putovanja i boravka u drugu državu, kao i za povratak u Crnu Goru (član 2 stav 1 Predloga zakona). Pri tome, garantuje se pravo svakom državljaninu koji ima važeću putnu isprvu da napusti Crnu Goru i da se u nju vrati, a ovo pravo se može ograničiti samo međunarodnim ugovorom ( član 2 stav 3 Predloga zakona). U tom smislu je i odredba stava 4 člana 2 Predloga zakona da crnogorski državljanin može da uđe u Crnu Goru iako nema važeću putnu ispravu, ako se nesporno utvrdi na graničnom prolazu njegov identitet i crnogorsko državljanstvo.
Imajući u vidu da se radi o elektronskim ispravama za lčnu identifikaciju, neophodno je ovim zakonom odrediti organ koji će da upravlja i da izdaje digitalne certifikate koji se koriste za digitalno potpisivanje putnih isprava ( član 4 Predloga zakona)
U poglavlju II Vrste putnih isprava ( čl. 5-12 Predloga zakona ) utvrđuje se vrste putnih isprava tako da se putnom ispravom, u smislu ovog zakona smatraju: pasoš, diplomatski pasoš, službeni pasoš i putni list, kao i putne isprave koje se izdaju na osnovu međunarodog ugovora ( član 5 stav 1 Predloga zakona). Putnom ispravom, u smislu ovog zakona, smatra se i pomorska knjižica člana posade pomorskog broda, ako je u nju unijeta viza ( član 5 st. 2 Predloga zakona). Takodje, zabranjuje se davanje na upotrebu putne isprave drugom licu, upotreba tudje putne isprave kao svoje i davanje putne isprave kao zaloge radi neizmirenih obaveza (član 12 Predloga zakona).
Crnogorski državljani imaju pravo da im se pod uslovima propisanim ovim zakonom izdaju putne isprave različitiih vrsta, ali se zabranjuju da crnogorski državljanin ima više od jedne putne isprave iste vrste ( član 6 Predloga zakona ).
Odredbama čl. 7 do 11 Predloga zakona, potpuno se i precizno uređuje svaka od navedenih javnih ispravama koja se, u smsilu ovog zakona, smatra putnom ispravom.
Novina je da se, prema konceptu ovog zakona, za putovanje crnogorskih državljana u drugu državu više ne predviđa izlazna viza. U vezi s tim, predviđeno je da je viza, kao odobrenje za putovanje crnogorskih državljana u drugu državu, potrebna samo radi unošenja u diplomatski ili službeni pasoš (diplomatska viza) i pomorsku knjižicu čime ona, pored dokazivanja svojstva člana posade broda, ima i karakter putne isprave. Konačno, viza se u odredjenim slučajevima može unositi i u putnu ispravu službenog osoblja u medjunarodnom saobraćaju koje se izdaje na osnovu medjunarodnog ugovora (član 11 Predloga zakona).
Novina u odnosu na važeći zakon je i ukidanje "zajedničkog pasoša" jer su zahtjevi i standardi Evropske unije da svako lice ima svoj pasoš, čime se postiže veći nivo zaštite i lakše kontrole lica na čije se ime izdaje pasoš.
U poglavlju III- Obrasci i sadržaj putnih isprava ( čl. 13-16 Predloga zakona) uređuju se pitanja sadržine obrazaca, podataka koji se unose u obazac putne isprave i izrade obrazaca putnih isprava. Naznačajnija novina u ovom zakonu odnosi se na obrasce putnih isprava i podatke u putnoj ispravi:
1) podatke koji se unose u obrazac (knjižicu) putne isprave prilikom njene izrade - Grb Crne Gore, naziv "Crna Gora", naziv putne isprave, oznaku za vrstu putne isprave, oznaku za elektronsku putnu ispravu, kod države, zaštitne elemente, čip i rubrike za unos ličnih i drugih podataka (član 13 Predloga zakona),
2) lične i druge podatke koji se unose u pasoš, diplomatski pasoš, službeni pasoš i putni list, kao i mašinski čitljiv zapis, koji sadrži podatke o imaocu putne isprave i koji se mogu čitati samo na odgovarajućem uređaju u skladu sa ICAO 9303 - oznaka vrste dokumenta, oznaka države, datum izdavanja, broj isprave i drugo ( član 14 Predloga zakona ).
Podaci koji se unose u putnu ispravu odredjeni su u skladu sa medjunarodnim standardima, a obim podataka je proporcionalan potrebama za idnetifikaciju lica.
U pogledu jezika i pisma na kojem će se štampati i popunjavati obrasci putnih isprava, Predlogom zakona se, u skladu sa praksom drugih držaava i dosadašnjom praksom, utvruđuje rješenje da se obrasci štampaju na crnogorskom jeziku, latiničnim pismom i na engleskom i francuskom jeziku a popunjavaju na službenom jeziku, latiničnim pismom. Pri tome, pripadnik manjine može svoje lično ime upisati i na svom pismu ( član 15 Predloga zakona).
U pogledu izrade obrazaca putnih isprava, osnovno polazište jeste da sve obrasce izrađuje Ministarstvo (član 16 stav 1 Predloga zakona). Međutim, nije realno da se, u ovom trenutku, obezbijede odgovarajući prostor i oprema za izradu obrazaca putnih isprava, sa kog razloga se predviđa mogućnost da se izrada obrazaca može povjeriti pravnom licu, u Crnoj Gori ili van nje, u skladu sa propisom kojim se uređuju javne nabake. U tom slučaju, personalizacija (proces unošenja podataka u putnu ispravu) obavlja se isključivo na teritoriji Crne Gore.
U Poglavju IV Izdavanje putnih isprava ( čl. 17-43 Predloga zakona ) uređuju se pitanja rokova važenja putnih isprava, nadležnosti za izdavanje i postupka izdavanja putnih isprava i druga pitanja koja se odnose na izdavanje putnih isprava.
Prema čl. 17, pasoš se izdaje sa rokom važenja od deset godina, sa izuzetkom za lica mladja od četiri godine života, pasoše se izdaje sa rokom važenja od dvije godine, a prema članu 18 i 19 diplomatski i službeži pasoš se izdaje sa rokom važenja od pet godina, a putni list sa rokom važenja koji je potreban za povratak u Crnoj Gori a najduže 60 dana..
Viza u diplomatskom i službenom pasošu izdaje se sa rokom važenja od 30 dana do četiri godine, viza za pomorsku knjižicu sa rokom važenja od pet godina, a viza za putnu ispravu izdatu na osnovu medjunarodnog ugovora sa rokom važenja te putne isprave (član 20 Predloga zakona).
U pogledu nadležnosti za izdavanje putnih isprava, najznačajnija promjena je što će se pasoš ubuduće izdavati samo na jednom mjestu u Crnoj Gori, bilo da je crnogorski državljanin nastanjen u Crnoj Gori ili drugoj državi.
Osnovni princip izdavanja pasoša jeste da se procedure obavljaju u mjestu prebivališta građanina. Prikupljanje podataka (podnošenje zahtjeva, uzimanje alfanumeričkih i biometrijskih podataka) i uručenje pasoša vrši u opštini prebivališta građanina (na jednom ili više mjesta u svakoj opštini), i DKP Crne Gore, a peronalizacija (upisivanja prikupljenih podataka u putnu ispravu) vrši se na centralnoj lokaciji sistema u Crnoj Gori.
Broj stanovnika Crne Gore i njena površina, potreba unapređenja centralnog vođenja evidencije o izdatim pasošima i ekonomičnost u nabavci opreme, razlozi su za uvođenje novog procesa izdavanja pasoša. Ovaj proces odvija se u okviru jedinstvenog sistema za izdavanje isprava koji se sastoji iz tri segmenta: sistem za akviziciju podataka, sistem za obradu i skadištnje podataka i sistem za personalizaciju putnih isprava. Sa tog razloga, Predlog zakona obezbjeđuje da građanin u svom mjestu preda zahtjev za izdavanje pasoša i da u tom mjestu dobije pasoš, a da se pasoš popunjava i izdaje na jednom mjestu, što podrazumijeva sljedeće faze:
a) prva faza odvija se u opštini odnosno DKP Crne Gore gdje se prikupljaju podaci: predaja zahtjeva za izdavanje pasoša, provjera identiteta i podataka, unošenje podataka sa zahtjeva u bazi podataka, uzimanje fotografije, otiska dva prsta i potpisa, izdavanje potvrde o podnijetom zahtjevu, slanje prikupljenih podataka nadležnom organu i skladištenje podataka na centralnom serveru;
b) druga faza odvija se u nadležnom organu koji obavlja personalizaciju i gdje se podaci o nosiocu isprave inkorporiraju u pasoš: nakon prijema podataka vrši se provjera istih i obavlja personalizacija, kontroliše se izrađeni pasoš i isti šalje opštini, odnosno DKP Crne Gore.
c) treća faza odvija se, ponovo, u opštini odnosno DKP, službenik, nakon identifikacije lica i uručenja pasoša, upisuje datum uručenja u bazu podataka, a zahtjev odlaže u kartoteku.
Prema članu 22 Predloga zakona, pasoše će, kao i do sada, izdavati Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave. Diplomatske i službene pasoše izdavaće ministarstvo nadležno za inostrane poslove, a putni list diplomatsko ili konzularno predstavništo Crne Gore na čijem se području zatekao crnogorski državljanin koji je u inostranstvu ostao bez putne isprave.
Prema članu 23 Predloga zakona, vizu na pomorsku i brodarsku knjižicu i pasoš izdaje takođe Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, stim što se daje ovlašćenje organu uprave nadležnom za kontrolu prelaženja državne granice (Upravi policije) da u hitnim slučajevima može izdati vizu i na graničnom prelazu.
Radi utvrđivanja identiteta i činjenica značajnih za odlučivanje po zahtjevu za izdavanje putne isprave, uzimanja biometrijskih podataka, kao i ispunjenju pretpostavke bezbjednosti i zaštite putne isprave, prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave zahtijeva se obavezno prisustvo lica kojem se izdaje putna isprava, pri čemu se propisuje obaveza omogućavanja olakšanog načina podnošenja zahtjeva za starija, bolesna i lica sa hendikepom (član 26 Predloga zakona). Takođe, propisuje se i način podnošenja zahtjeva za lica mlađa od 18 godina života ili drugo poslovno nesposobno lice, te mehanizam koji obezbjeđuje potpunu saglasnost oba roditelja djeteta ne samo u postupku ostvarivanja prava na pasoš, već i za putovanje u inostranstvo (član 26 stav 3 i čl. 27 i 28 Predloga zakona), kao i sadržaj zahtjeva za izdavanje putnih isprava (čl. 29 i 30 Predloga zakona).
Imajući u vidu da se primarna identifikacija lica obavlja prema digitalnim biometrijskim podacima crta lica, fotografija gradjanina treba da vjerno prikaže lik građanina i da dio lica koji omogućava identifikaciju ne smije biti pokriven prilikom uzimanja fotografije. Pri tome, obezbjeđuje se građaninu koji prema nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili običajima nosi kapu ili maramu kao sastavni dio nošnje, odnosno odjeće može biti fotografisan sa kapom ili maramom. Propisom nadležnog ministarstva utvrdiće se bliže način uzimanja fotografije, otiska prsta i svojeručnog potpisa (član 32 Predloga zakona).
U cilju pojednostavljenja procedura, utvrđuje se pravo organa koji izdaje putne isprave, da u postupku, može koristiti podatke iz drugih propisanih evidencija radi neophodnih provjera podataka iz zahtjeva (član 35 Predloga zakona).
U odnosu na izdavanje putnih isprava, u potpunosti su ispoštvane odredbe Ustava Crne Gore (član 39 Ustava) koje se tiču prava lica da napusti teritoriju Crne Gore i da se u nju vrati, odnosno ograničenja koja se mogu propisati zakonom (član 38 Predloga zakona). Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje odnosno oduzimanje putne isprave primjereni su sadašnjih i budući potrebama. Pri tome, utvrđuje se obaveza obavještavanja o postojanju i prestanku postojanja razloga za zabranu izdavanja putne isprave, te mogućnost izdavanja putne isprave i u takvim slučajevima (čl. 38 i 40 Predloga zakona).
Rokovi za izdavanje putnih isprava, odnosno za odlučivanje po zahtjevu, dati u čl. 36 i 37 Predloga zakona, primjereni su proceduri izdavanja putne isprave i vize, koja se propisuje ovim zakonom. Takodje, odredjuje se organ koji će odlučivati po žalbi na prvostepene odluke.
Za izdavanje putne isprave plaća se naknada u koju se uračunavaju i troškovi dostavljanja, ako se dostavljanje putne isprave vrši preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva (član 43 Predloga zakona).
U Poglavlju V – Prestanak važenja putne isprave (čl. 44-48 Predloga zakona) propisuju se slučajevi kada prestaje važnost putne isprave radi obezbjeđenja principa ažurnosti podataka i validnosti isprave. Pri tome, obezbijeđuje se učešće crnogorskog državljanina u postupku utvrđivanja da li su ispunjeni zakonski uslovi za prestanak važnosti putne isprave i suzbijena mogućnost proizvoljnog davanja ocjena službenog lica o tome, naročito kada je u pitanju oštećenje putne isprave i promjena lika imaoca putne isprave. Praksa je pokazala da je potrebno zakonom utvrditi obavezu vraćanja, radi poništenja putne isprave prije isteka roka njenog važenja, kad nema potrebe da se putna isprava i dalje smatra važećom i to u slučajevima: prestanka državljanstva i promjene podataka (član 45 Predloga zakona).
Značajan broj prijavljenih nestalih putnih isprava, nameće potrebu cjelovitog uređenja ovog pitanja. Mjere protiv zloupotrebe ili upotrebe ukradene ili izgubljene putne isprave koje se predviđaju u Predlogu zakona, ne traže pretjerano zadiranje u privatnost građanina i javno objavljivanje podataka u “Službenom listu” se ograničava na podatke koji omogućuju identifikaciju samo putne isprave. Utvrđuje se obaveza podnošenja prijave na propisanom obrascu, donošenje rješenja o oglašavanju nevažećom izgubljene putne isprave i objavljivanje samo broja nestale putne isprave u “Službenom listu Crne Gore” (čl. 47 i 48 Predloga zakona). Time se postiže bezbjednost u korišćenju putnih isprava, a otkrivanje ličnih podataka svodi na minimum.
U poglavlju VI – Evidencije, korišćenje i bezbjednost podataka (čl. 49-55) Predloga zakona) detaljno se uređuje vođenje evidencije u putnim ispravama (vrste, sadržina i nadležnost), korišćenje podataka sadržanih u tim evidencijama i bezbjednost podataka u korišćenju i dostavljanju. Time se realizuje ustavno odredjene i obaveza iz medjunarodnih dokumenata da se prikupljanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti mogu urediti samo zakonom.
Prema rješenjima sadržanim u Predlogu zakona, evidencije o putnim ispravama vode organi nadležni za njihovo izdavanje i to na elektronski podržan način, a iste se objedinjavaju u jedan registar (čl. 49 i 50 Predloga zakona).
U skladu sa ustavnim rješenjem da se obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuju zakonom, Predlogom zakona se, kao značajan aspekt u zaštiti ličnih podataka, ograničava pravo pristupa podacima o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju, koriste i čuvaju u nadležnom organu. Sa tog razloga, utvrđuje se ko ima pravo pristupa podacima o ličnosti iz evidencije o izdatim ličnim kartama, za koje namjene, i koja je njihova obaveza u pogledu zaštite podataka od slučajnog ili neovlašćenog pristupa, korišćenja i obrade sa ograničenjem pristupa biometrijskim podacima (član 54 Predloga zakona). Ovo rješenje zabranjuje pristup evidenciji ukoliko nije dozvoljen zakonom ili baziran na slobodnoj i nedvosmislenoj saglasnosti građanina i ne daje pristup cijeloj bazi podataka ujedno, već pojedinačni pristup konkretnim podacima i to od slučaja do slučaja. Takođe, uspostavlja se mehanizam praćenja ko je i za koje svrhe pristupio konkretnim informacijama iz evidencije. Konačno, propisuju se i slučajevi kada se podaci mogu dostavljati organima drugih država (član 53 Predloga zakona).
Mogućnost da građanin, na koga se podaci u evidenciji odnose, provjeri koje podatke o njemu vodi država, jeste ključni dio sigurnog režima zaštite podataka i dio je evropskih zakonodavstava u ovoj oblasti. Svaki građanin koji ima putnu ispravu treba da ima pristup podacima o ličnosti koje o njemu ima nadležni organ. Sa toga razloga, zakon sadrži odredbu koja daje mogućnost građaninu da od nadležnog organa dobije obavještenje koji se podaci o njemu obrađuju, u koje svrhe i po kom osnovu i ko su korisnici podataka koji se na njega odnose i po kom osnovu. Time se građaninu omogućava da utiče da se izmijeni pogrešan podatak, ponište oni podaci koji su obrađeni ili se čuvaju suprotno zakonu i spriječi pristup podacima suprotno zakonu (čl. 54 Predloga zakona).
Zakon uvodi tzv. “obavezu ćutanja u službi” kada su u pitanju podaci o ličnosti i obavezuje službenike u nadležnom organu i građanine koji, na osnovu zakona, koriste podatke iz evidencije, da ne saopštavaju podatke o građanima koje su saznali u izvršavanju ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega. Ova obaveza traje i poslije prestanka radnog odnosa (član 55 Predloga zakona).
U poglavlju VII Nadzor (čl. 56 Predloga zakona) uređuje se pitanje nadzora nad izvršavanjem ovog zakona na način što se utvrđuje nadležnost za Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave za izdavanje pasoša i Ministarstva inostranih poslova za diplomatske i službene pasoše i putne listove (član 58 Predloga zakona).
U Poglavlju VIII – Kaznene odredbe (čl. 57 – 59 Predloga zakona), u skladu sa Zakonom o prekršajima, propisuju se prekršajne sankcije (novčana kazna) za povrede odredaba ovog zakona i uspostavlja potreban odnos između prava građanina na putnu ispravu i zaštite društva od eventulanih zloupotreba u korišćenju putnih isprava.
U Poglavlju IX – Prelazne i završne odredbe (čl. 60 – 64 Predloga zakona) uređuju se sva pitanja neophodna za sprovođenje ovog zakona.
Predlaže se da putne isprave izdate do početka primjene ovog zakona važe do isteka roka važenja na koji su izdate ali najduže do 31. decembra 2009.godine, što znači da će do tog datuma biti u korišćenju i nove i postojeće putne isprave (član 60 stav 1 Predloga zakona). Prema rješenju iz člana 61 Predloga zakona, postupci za rješavanje zahtjeva za izdavanje putnih isprava započeti prije početka primjene ovog zakona okončaće se po odredbama ovog zakona.
Primjena Zakona o putnim ispravama otpočeće, prema članu 64 Predloga zakona, nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu, kako bi nadležni organi mogli obezbijediti odgovarajuće uslove za primjenu ovog zakona.
V Procjena finansijskih sredstava za sprovođenje zakona
Za sprovođenje ovog zakona u dijelu nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, nijesu potrebna posebna finansijska sredstva, obzirom da se sprovođenje zakona obezbjuđuje kroz Sistem izdavanja identifikacionih dokumenata, za koji su obezbijeđenja finansijska sredstva. Naime, u okviru implementacije Sistema za izdavanje identifikacionih dokumenata, obezbijeđena su sredstva za izdavanje identifikacionih dokumenata u formatu:
- knjižica (ID3)-pasoša, diplomatskih pasoša, službenih pasoša i putnih isprava za izbjeglice,
- kartice (ID1)-lične karte za državljane, vozačke dozvole, saobraćajne dozvolje, oružnog lista, lične karte za strance, lične karte za izbjeglice, druge isprave u oblasti azila.
Za opremu za akviziciju podataka u diplomatskim i konzularnim predstavništvima potrebno je obezbijediti 300.000 eura (za svaku od 30 predstavništava po 10.000 eura), a ista se mogu realno planirati u okviru Budžeta Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave i Ministarstva inostranih poslova.